Izvršna direktorka Nevladine organizacije „Grin houm” Nataša Kovačević ocijenila je u razgovoru za „Dan” da bi nova vlast trebalo da zauzme značajno drugačiji ekološki kurs i pokaže snažnu političku volju u rješavanju problema u životnoj sredini Crne Gore, a koji su se nagomilali prethodnih godina. Očekuje da se ukinu svi propisi koji omogućavaju korist pojedincima na štetu javnog interesa, kao i reviziju važećih propisa u oblasti životne sredine.

– Zaštita životne sredine i u tom smislu dobrobit građana mora biti uzeta kao najvažniji ulazni parameter za planiranje ekonomskog razvoja. Potreban je reformistički pristup prema ideji ostvarivanja ekološke države Crne Gore u praksi, koji podrazumijeva konsenzus naučne zajednice, rukovodilaca, privatnog sektora i lokalnih zajednica o zajedničkoj viziji i djelovanju svih ka ispunjavanju ekoloških ciljeva. Očekujem ostvarivanje nezavisnog i jačeg angažmana naučne zajednice koja će nuditi donosiocima odluka i građanima više održivih rješenja razvoja i zaštite prirode, te značajno snažnije informisanje o stanju životne sredine, učešću građana u ranoj fazi procesa donošenja odluka i doslednom spovođenju pravnih tekovina EU – istakla je Kovačevićeva.

Naglašava da je jedan od ključnih preduslova da se zaštita životne sredine, prirode i resursa postavi kao prioritet uspostavljanje institucionalne odgovornosti za štete načinjene životnoj sredini, te prekid sa praksama koje ugrožavaju okolinu i prirodu kao javno dobro, a naočigled i otpor većine građana Crne Gore.

– Svi sporni planovi, zakoni, odluke i drugi pravni akti kroz koje je omogućen pravni prolaz pojedincima i interesnim grupama da steknu korist, a pritom degradiraju rijeke, zaštićena područja, obalu, šume, pejzaže, moraju biti ukinuti. Potrebna je revizija seta zakona kojima se reguliše ili u koje se integriše oblast zaštite prirode i prirodnih resursa, urađena kroz multidisciplinarne timove, koji ne samo da će ukinuti štetne norme, već će zakone učiniti primjenjivijim i efikasnijim. Tu su u prvom redu zakoni o uređenju prostora i objekata, o energetici, o šumama, o morskom dobru, o upravljanju otpadom, o nacionalnim parkovima, procjenama uticaja na životnu sredinu itd. Takođe, očekuju se brze odluke u vezi uvođenja moratorijuma i ukidanja podsticaja na male hidroelektrane, obustavljanje koncesija na eksploataciju šljunka u Botunu na Morači i Tari, neplanskih sječa u plavskim i drugim šumama, ali i uspostavljanju prvog morskog zaštićenog područja u Crnoj Gori – izjavila je Kovačevićeva.

Govoreći o velikim zagađivačima, Kovačevićeva je naglasila da je odavno na snazi zakon za štetu o odgovornosti u životnoj sredini i on treba neselektivno i dosledno da se primijeni, uključujući i lokacije vezanih operacija za industrijske proizvodne procese.

– Treba demistifikovati procese KAP-a u stečaju koji to nije, ekološke rekonstrukcije TPP Pljevlja, koja takođe to nije, pojačati mehanizme kontrolisanja IPPC dozvola za Željezaru i druge operatere sa efikasnim i obeshrabrujućim kaznama za ponavljanje prekršaja, posebno u dijelu odlaganja opasnog otpada i zagađenja rijeka industrijskim otpadnim vodama.

Kad je riječ o TPP Pljevlja, potreban je ozbiljan društveni dijalog o konačnom zatvaranju ovog postrojenja, energetskoj tranziciji i prelasku na održivije načine grijanja i proizvodnje energije. Ovo pitanje će se sada aktuelizovati od strane enegetske zajednice – poručila je Kovačevićeva.

M.M.K.

---

Resursi bespoštedno iscrpljivani
Kovačevićeva je naglasila da su se prirodni resursi Crne Gore proteklih decenija besplatno i bespoštedno iscrpljivali, bilo kroz koncesije, prenamjene prostora ili na druge načine.

– Nije bilo povraćaja investicija u životnu sredinu, što je u krajnjem rezultiralo u brojnim gradskim smetlištima na kojima se otpad odlaže već 20 godina, 24 grada bez postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, desetinama hiljada tona građevinskog otpada na obalama rijeka, oslabljenom kvalitetu crnogorskih šuma, voda, vazduha itd. Da bi se sanirale nastale štete i obezbijedilo adekvatno sprovođenje evropskih propisa potrebno je investirati u životnu sredinu preko milijardu eura u narednih 10 godina – ocjenjuje Kovačevićeva.



”Kovačevićeva naglašava da je jedan od ključnih preduslova da se zaštita životne sredine, prirode i resursa postavi kao prioritet uspostavljanje institucionalne odgovornosti za štete načinjene životnoj sredini, te prekid sa praksama koje ugrožavaju okolinu i prirodu kao javno dobro, a naočigled i otpor većine građana


Zajedno, od ministra do zemljoradnika, možemo uspjeti
Nataša Kovačević naglašava da Crna Gora još nije izgradila ljudske kapacitete i realnu finansijsku konstrukciju za sprovođenje evropskih pravnih tekovina i rješavanje nagomilanih ekoloških problema.
– Potrebna je promjena pristupa u jačanju kapaciteta sa fokusom na lokalne zajednice koje ne mogu same riješiti probleme na svojim teritorijama. Bez angažovanja i motivisanja svakog društvenog aktera, od ministra do zemljoradnika, nećemo uspjeti da sprovedemo evropske prakse, ciljeve ekološke države i održivog razvoja. A ako nemate svoj cilj – neko drugi će vam ga nametnuti. U našem slučaju opet interesni lobiji – građevinski, šumarski, energetski ili neko treći… – zaključuje Kovačevićeva.